Savjeti i rješenja

02/11/2016

Sve što trebate znati o III. stupu mirovinskog osiguranja

Sigurno ste već puno puta do sada slušali o  I., II. I III.  stupu mirovinskog osiguranja. Neka pojašnjenja su možda bila jasnija, neka manje jasna, možda ste u potpunosti upoznati sa sva tri tipa, a možda i ne.  U ovom članku ćemo se pozabaviti  III. stupom mirovinskog osiguranja te ćemo pokušati na jednostavan i jasan način pojasniti sve što biste trebali znati i što Vam može biti od koristi.

Dakle, ono što sigurno znate je da se mirovinski sustav u Hrvatskoj sastoji od tri tipa osiguranja (3 stupa), od čega su dva obvezna, a treći je dobrovoljan.

Dobrovoljno mirovinsko osiguranje ili III. stup predstavlja zapravo oblik štednje pojedinca na temelju koje će mu se jednog dana isplaćivati mirovina. Za razliku od I. i II. stupa kojim upravlja država tj. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, trećim stupom upravljaju društva registrirana za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima.

 
Zašto uplaćivati u treći stup kada već uplaćujemo u prva dva stupa?

Činjenica je da starimo kao društvo (broj radno aktivnih stanovnika pada u odnosu na broj umirovljenika)  i da radno aktivno stanovništvo više nije u realnoj mogućnosti financirati mirovine u zadovoljavajućem iznosu. Redovne mirovine su sve manje i ne omogućavaju normalan život. Upravo iz tog razloga je uvedeno dobrovoljno mirovinsko osiguranje koje se temelji na štednji pojedinca u radno aktivnoj dobi, kako bi si osigurao dodatna sredstva za život tijekom mirovine.

Kako funkcionira dobrovoljno mirovinsko osiguranje?

Svaki građanin RH, bio zaposlen ili ne, može se uključiti u III. stup tj. zaključiti ugovor o dobrovoljnom mirovinskom osiguranju s osiguravateljem po vlastitom izboru. Za vrijeme trajanja osiguranja sami odlučujemo kolike ćemo svote i kada uplaćivati jer se zapravo radi o obliku štednje gdje ćemo na kraju raspolagati s onoliko novaca koliko smo i uštedjeli, i nešto više.

Tko može uplaćivati uloge u dobrovoljno mirovinsko osiguranje?

Uplaćivati osiguranje, tj. uloge, u III. stup možemo sami, u ulozi osiguranika, a može i bilo koja druga osoba. To može biti i poslodavac.

Bitno za zaposlene

Od 01.07.2010. godine Zakon o porezu na dohodak u čl. 14. omogućava poslodavcima da za svoje djelatnike uplaćuju do 6.000,00 kn godišnje na ime uloga u III. stupu a da se iste ne smatraju plaćom. Poslodavac može plaćati premije osiguranja u iznosima od 500,00 kuna mjesečno ili nekom drugom dinamikom. Ukoliko bi uplate kumulativno premašile 6.000,00 kuna godišnje, više uplaćeni iznos imao bi tretman neto plaće.

No, kada dođe vrijeme isplate mirovine, isplate na temelju uloga uplaćenih od strane poslodavca imati će tretman dohotka od osiguranja. To konkretno znači da će isplate od strane osiguravajućeg društva u tom slučaju biti oporezovane porezom na dohodak od osiguranja po stopi od 12%.

Kada uloge uplaćuju osobe koje nisu poslodavci, prilikom isplate mirovine neće doći do oporezivanja.

Zašto postoji ova razlika? Zato što je država u namjeri da potakne razvoj i naviku korištenja dobrovoljnog mirovinskog osiguranja zapravo omogućila poslodavcima isplate u korist posloprimaca bez obračuna davanja na plaću. Da ne bi sve bilo potpuno neoporezivo u tom slučaju, prilikom isplate mirovine dolazi do oporezivanja koje je znatno povoljnije od cjelokupnih davanja koja bi bila obračunana na plaću.

Kada sami uplaćujemo premije osiguranja, plaćamo ih iz primanja koja su već oporezovana i na koje su najčešće obračunani doprinosi. Zato su isplate mirovine tada oslobođene poreza na dohodak od kapitala. Ako su uplate premija osiguranja vršene i od strane poslodavca i od ostalih osoba, osiguravajuća društva o tome vode evidenciju te će prilikom isplate mirovine oporezovati samo dio koji se odnosi na uplaćene svote od strane poslodavca.

Bitno za poslodavce

Kao što je već opisano, poslodavci imaju pravo isplaćivati do 500,00 kuna mjesečno, do ukupno 6.000,00 kuna godišnje na ime III. mirovinskog stupa za svoje radnike, a da se te isplate ne smatraju plaćom (ne obračunavaju se doprinosi i porez na dohodak), već porezno priznatim troškom u smislu poreza na dobit. Porezno gledano, isti je tretman kao kod isplate naknada za prijevoz.

Poslodavci su dužni, u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak, voditi Evidenciju o uplaćenim premijama dobrovoljnog mirovinskog osiguranja i Poreznoj upravi dostavljati obrazac koji sadrži podatke o:

  • poslodavcu, radniku-osiguraniku (ime, prezime, adresa, OIB),
  • društvu za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondom (Naziv, OIB),
  • ugovoru (broj i nadnevak ugovora),
  • svoti ugovorene premije, svoti ukupno uplaćene premije, te svoti uplaćene premije oslobođene poreza na dohodak.

Državna poticajna sredstva i prinos fonda

Na uplaćene premije, država će na račun osiguranika uplatiti poticajna sredstva u iznosu 15% od ukupnog iznosa uplaćene godišnje premije osiguranja, a najviše do 750,00 kuna godišnje. Uz to, osiguravajući fond će na račun osiguranika uplatiti sredstva iz prinosa fonda (dio dobiti fonda). Prinos fonda ovisi o kvaliteti ulaganja fonda i varira kroz godine.

Dakle, do odlaska u mirovinu na računu osiguranika skupljat će se:

  1. sredstva uplaćena u vidu premija osiguranja (uloga)
  2. državna poticajna sredstava
  3. dio dobiti fonda

Po isteku ugovorenog roka, osiguranik s mirovinskim društvom dogovara način isplate mirovine. Sigurni smo da će Vam ove informacije biti od koristi, a ukoliko trebate dodatna pojašnjenja ili savjetovanje  s područja računovodstva i financija,  javite se u računovodstveni servis Ergon!

Zatražite ponudu

Ispunite interaktivni obrazac unutar 30 sekundi i
vaša neobvezujuća ponuda stiže na vaš email.

Zatražite ponudu
Traje manje od 30 sekundi!

 

Fields marked with an * are required