Kako nam se približava kraj godine, mnogi sigurno razmišljaju o božićnicama. Imate li pravo na još neoporezivih primitaka u ovoj godini ili ste to pravo već iskoristili, provjerite u nastavku. Donosimo kratki podsjetnik o prigodnim nagradama.

Propisani iznos koji se smatra neoporezivim primitkom, a koje poslodavac isplaćuje radniku je 2.500,00 kn godišnje (regres, božićnica, uskrsnica…). Kada primici po osnovi nagrada prelaze ovaj neoporezivi iznos, smatraju se plaćom te se i oporezuju kao plaća.

Dar djetetu do 15 godina starosti neoporeziv je do 600,00 kn.

 

Što se promijenilo?

Aktualni Pravilnik o porezu na dohodak u ovoj godini je donio promjene vezane za isplatu neoporezivog godišnjeg primitka.

Iznos neoporezivog dijela primitka je ostao nepromijenjen i kako smo već spomenuli iznosi do 2500 kn. Prema ranijim pravilnicima, radnik koji je radio kod dva poslodavca mogao je od svakog primiti po 2500 kuna neoporezivog primitka. Od ove godine to više nije moguće. Radnici koji rade kod dva poslodavaca, kao i novozaposleni radnici koji su tijekom godine radili i kod drugog poslodavca, dužni su dati poslodavcu izjavu jesu li kod drugog poslodavca u 2017. ostvarili primitak temeljem kojega su možda iskoristili pravo na neoporezivu nagradu ili dio prava na neoporezivu nagradu.

S druge strane, porezni propisi sada dopuštaju da porezni obveznik od istog isplatitelja u jednoj poreznoj godini primi neoporezivu nagradu i za tekuću i za prethodnu godinu. Dakle, poslodavac može radniku isplatiti i neoporezivi regres za prethodnu godinu koji nije bio isplaćen, a najviše do 2500 kuna, što neće utjecati na isplatu neoporezivog godišnjeg primitka za tekuću godinu.

Ako Porezna uprava utvrdi da je neki porezni obveznik ostvario primitak koji prelazi dopušteni godišnji limit, utvrdit će obvezu plaćanja poreza na dio koji prelazi godišnju neoporezivu svotu.

Pravo radnika na isplate prigodnih nagrada uređeno je nekim od izvora radnog prava kao što je  ugovorom o radu, pravilnik o radu ili kolektivni ugovor koji obvezuje poslodavca.

 

Treći stup mirovinskog osiguranja – porezne uštede za poslodavce

Osim spomenutih neoporezivih primitaka, postoji mogućnost da vam poslodavac u treći stup mirovinskog osiguranja uplaćuje iznos koji se neće smatrati plaćom.

Riječ je o iznosu od 500,00 kuna mjesečno, tj. do 6.000,00 kuna godišnje. Taj je iznos porezno priznat izdatak, odnosno rashod poslodavca. Dakle, poslodavac isplatama u treći stup ostvaruje porezne uštede.

Isplate dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja iznad propisanog iznosa se smatraju primicima po osnovi nesamostalnog rada (plaćom).

Ukoliko trebate savjetovanje oko isplate božićnica i drugih prigodnih nagrada, kontaktirajte nas.