Paušalni obrt 2027. — zatvoriti obrt i otvoriti d.o.o. ili prvo napraviti računicu?
Danijela Iveljić · 18. kolovoza 2026.
Tekst je pripremljen prema informacijama dostupnima 14. kolovoza 2026. Najavljene mjere mogu se promijeniti tijekom zakonodavnog postupka. Članak je informativan i ne zamjenjuje individualni porezni, pravni ili računovodstveni savjet — za konkretnu računicu javite se.
Prema prijedlogu objavljenom u ljeto 2026., obrtnicima s godišnjim primicima do 40.000 € davanja bi ostala nepromijenjena, dok bi se rast odnosio na šesti i sedmi razred. Mjere su u trenutku pisanja još najavljene za 1. siječnja 2027., pa konačnu odluku treba temeljiti na usvojenim propisima i individualnom izračunu.
Najava promjena u oporezivanju paušalnih obrta otvorila je pitanje koje nam posljednjih tjedana postavlja sve više poduzetnika: isplati li se zatvoriti obrt i poslovanje nastaviti kroz j.d.o.o. ili d.o.o.?
Razumljivo je da veća davanja izazivaju nelagodu, osobito kod obrtnika koji se nalaze u dva najviša porezna razreda. Ipak, zatvaranje obrta nije samo administrativna formalnost, a društvo nije automatski jeftiniji ni jednostavniji nastavak poslovanja. Prava odluka ne počinje izborom pravnog oblika. Počinje brojkama.
Što je zasad najavljeno za 2027.?
Prema informacijama Vlade Republike Hrvatske objavljenima 27. srpnja 2026., za paušalne obrtnike s godišnjim primicima do 40.000 € opterećenje bi ostalo jednako. Procjena Ministarstva financija jest da ta skupina obuhvaća 83,4 % paušalnih obrtnika.
Za šesti porezni razred najavljen je rast ukupnih godišnjih davanja za porez i doprinose od 1.336 €, odnosno 30 %, na ukupno 5.728 €. Za najviši razred, s primicima od 50.000,01 do 60.000 €, najavljen je rast od 3.033 €, odnosno 66 %, na 7.605 € godišnje.
To su važne brojke, ali jednako je važno da je riječ o prijedlogu upućenom u zakonodavni postupak. Do donošenja i objave konačnih propisa ne treba predstavljati najavljene iznose kao gotovu činjenicu.
Ako tek razmišljate o paušalu, prvo pročitajte kako otvoriti paušalni obrt.
Veće davanje ne znači automatski da je d.o.o. bolji
Paušalni obrt i trgovačko društvo nisu samo dva različita porezna izračuna. Riječ je o dva različita načina organizacije poslovanja, odgovornosti, raspolaganja novcem i vođenja evidencija. Širi okvir usporedbe: obrt ili d.o.o..
Kod obrta je poslovanje vezano uz fizičku osobu, administracija je u pravilu jednostavnija, a novac obrta nije odvojen od obrtnika na isti način kao imovina društva. Kod d.o.o.-a ili j.d.o.o.-a društvo je zasebna pravna osoba. Novac na računu društva pripada društvu, poslovne knjige vode se po pravilima dvojnog knjigovodstva, a isplata vlasniku mora imati odgovarajuću osnovu.
Zato usporedba samo jednog iznosa — primjerice godišnjih doprinosa paušalnog obrta i poreza na dobit društva — može dovesti do pogrešnog zaključka.
Prije odluke usporedite tri scenarija
| Mogućnost | Kada može imati smisla | Što obvezno provjeriti |
|---|---|---|
| Ostati paušalni obrt | Troškovi poslovanja su niski, važna je jednostavnost i primici ostaju unutar dopuštenog praga. | Novi godišnji teret, eRačune od 2027., rizik prelaska praga i obilježja nesamostalnog rada. |
| Obrt uz poslovne knjige | Stvarni poslovni troškovi su značajni pa njihovo priznavanje mijenja poreznu osnovicu. | Dohodak ili dobit, doprinosi, PDV, vođenje evidencija i dinamiku plaćanja obveza. |
| j.d.o.o. ili d.o.o. | Planira se rast, ulaganja, zapošljavanje, partneri ili jasnije odvajanje poslovne i privatne imovine. | Trošak direktora i rada, knjigovodstvo, porez na dobit, isplatu dobiti, kapital i način prijenosa poslovanja. |
Sedam pitanja koja trebaju prethoditi zatvaranju obrta
- Kolike primitke realno očekujete u 2027., a ne samo koliko ste ostvarili u prethodnoj godini?
- Koliki su vam stvarni poslovni troškovi i investicije koje u paušalnom modelu ne utječu na poreznu osnovicu?
- Je li obrt vaša jedina osnova osiguranja ili djelatnost obavljate uz radni odnos?
- Koliki bi bio ukupan godišnji trošak društva, uključujući direktora, računovodstvo, banku, plaću i druga davanja?
- Koliko novca trebate redovito koristiti privatno, a koliko možete ostaviti u društvu za buduća ulaganja?
- Imate li opremu, zalihe, vozilo, potraživanja, ugovore, zaposlenike ili obveze koje treba prenijeti ili zatvoriti?
- Je li vam važnija jednostavnost ili gradite poslovanje koje uskoro treba zaposlenike, partnera, financiranje i ograničenje poslovnog rizika?
Ako ipak prelazite na društvo, redoslijed je presudan
Najčešća pogreška jest prvo zatvoriti obrt, a tek potom razgovarati s računovođom o poreznim posljedicama. U tom trenutku dio opcija više nije dostupan ili je prijenos imovine, ugovora i poslovanja nepotrebno kompliciran.
Prije predaje zahtjeva za prestanak obrta potrebno je napraviti inventuru svega što poslovanje čini cjelinom: dugotrajne imovine, zaliha, potraživanja, obveza, aktivnih ugovora, zaposlenika, predujmova i poreznog statusa. Tek tada se može odlučiti hoće li novo društvo preuzeti pojedinu imovinu i ugovore, postoji li osnova za prijenos gospodarske cjeline ili će se poslovanje završiti i pokrenuti iznova.
Važno upozorenje: Obrt se ne „pretvara” u d.o.o. jednim obrascem. Zatvaranje obrta i osnivanje društva dva su odvojena postupka, a porezni tretman prijenosa ovisi o konkretnim činjenicama.
Što zatvaranjem obrta ne nestaje
- Nepodmireni porezi, doprinosi i dugovi prema dobavljačima ili zaposlenicima.
- Obveza završnih poreznih prijava i obračuna za razdoblje do prestanka.
- Potreba za pravilnim postupanjem s imovinom, zalihama i eventualnim PDV-om.
- Obveza čuvanja poslovne i računovodstvene dokumentacije u propisanim rokovima.
- Osobna odgovornost obrtnika za obveze nastale poslovanjem obrta.
Datum prestanka zato treba planirati. Posebno treba uskladiti zadnje račune, naplatu potraživanja, obveze prema radnicima, odjave, bankovni račun i početak poslovanja novog društva kako ne bi nastala praznina u ugovorima, izdavanju računa ili osiguranju.
j.d.o.o. ili d.o.o.?
J.d.o.o. može biti praktičan kada je prepreka početni kapital, ali nije „lakši obrt”. I on je trgovačko društvo, vodi dvojno knjigovodstvo i ima pravila o zakonskim rezervama te ograničenja koja treba razumjeti. D.o.o. u pravilu pruža više fleksibilnosti za ozbiljniji rast, ulaganja i odnose s partnerima, ali traži veći početni kapital.
U oba slučaja ključna je ukupna slika: očekivana dobit, mjesečni troškovi, status direktora, način isplate vlasniku, plan ulaganja i poslovni rizik. Najjeftinija opcija na papiru nije uvijek najbolja opcija za posao koji želite imati za dvije ili tri godine.
ERGON preporuka: ne zatvarajte obrt iz straha — zatvorite računicu
Ako ste u šestom ili sedmom razredu paušalnog oporezivanja, 2027. svakako zaslužuje ozbiljno planiranje. No pravi trenutak za odluku nije posljednji tjedan prosinca. Tada je prostor za kvalitetan prijenos poslovanja, ugovora i imovine već vrlo uzak.
U ERGON-u za svaku situaciju uspoređujemo scenarije na istim polazištima: očekivani primici, stvarni troškovi, doprinosi, porezi, cijena administracije, raspoloživ novac vlasnika i razvojni plan. Tek nakon toga odgovaramo na pitanje treba li ostati paušalni obrt, prijeći na poslovne knjige ili osnovati društvo.
Naš savjet: Ne donosite odluku samo prema postotku povećanja. Donesite je prema ukupnom godišnjem trošku, novčanom toku i smjeru u kojem razvijate svoje poslovanje.
Planirate promjenu oblika poslovanja?
Javite se ERGON računovodstvenom uredu prije odjave obrta. Zajedno ćemo napraviti usporedni izračun, prepoznati porezne i administrativne rizike te složiti redoslijed koraka kako bi nastavak poslovanja bio uredan, siguran i bez nepotrebnih troškova.
Izvori: Vlada RH, objava od 27. 7. 2026. „Paušalcima s do 40.000 eura prihoda ostaju ista davanja državi”; Porezna uprava, „Vodič za obrtnike paušaliste”.