The post MINIMALNA PLAĆA U 2023. GODINI appeared first on Ergon.hr.

U NN 112/2022 objavljen je “Pravilnik o izmjenama i dopuni Pravilnika o porezu na dohodak” LINK

Pravilnikom je od 01.10.2022 i dalje, omogućena isplata neporezivih primitaka radnicima do slijedećih iznosa:

• prigodne nagrade(božičnica, regres za GO, JOPPD šifra 22) do 5.000,00 HRK godišnje
• novčane nagrade za radne rezultate(JOPPD šifra 63) do 7.500,00 HRK godišnje
• dar djetetu do 15 godina starosti(JOPPD šifra 21) do 1.000,00 HRK godišnje
• dar u naravi radniku do 1.000,00 HRKgodišnje (ne iskazuje se u JOPPD obrascu)
• novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika(JOPPD šifra 65) do 6.000,00 HRK godišnje
• naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe(JOPPD šifra 18) s 2,00 HRK/km na 3,00 HRK/km
• otpremnine prilikom odlaska u mirovinu(JOPPD šifra 26) do 10.000,00 HRK.

Navedeni iznosi su maksimalni dopušteni iznosi  za isplatu u poreznom razdoblju (kalendarska godina). Ako su tijekom ove godine već isplaćivani neoporezivi iznosi radnicima, do kraja godine se može, neoporezivo, isplatiti razlika između ovih novih iznosa i do sada isplaćenog iznos (Članak 3. pravilnika).

The post POVEĆANJE NEOPOREZIVIH NAKNADA appeared first on Ergon.hr.

Dvojno iskazivanje cijena bit će ključna mjera za zaštitu potrošača u postupku uvođenja eura. Obveza dvojnog iskazivanja cijena bit će na snazi u razdoblju od četiri mjeseca prije uvođenja eura do godinu dana nakon uvođenja eura, preciznije, obveza dvojnog iskazivanja primjenjivat će se od 5. rujna 2022. do 31. prosinca 2023., te tijekom tog razdoblja poslovni subjekti i drugi obveznici u svojim odnosima s potrošačima moraju iskazati cijenu i druge novčane iskaze vrijednosti i u eurima i u kunama.

Pritom, cijene i drugi novčani iskazi vrijednosti roba i usluga moraju biti jasno vidljivi, lako čitljivi, razumljivi, iskazani na način da ne dovode potrošača u zabludu i da potrošač može točno razumjeti na koju se robu odnosno na koju uslugu cijena odnosi i kako bi kupci mogli provjeriti jesu li cijene ispravno preračunate. Također, na vidljivom mjestu u prodajnom prostoru i mjestu pružanja usluga treba biti istaknut i fiksni tečaj konverzije.

Dvojno iskazivanje cijena poduzeća će morati primijeniti i na cjenicima i promotivnim materijalima koje objavljuju na internetskim stranicama i u medijima. Blagajne poduzeća također će biti prilagođene za dvojno iskazivanje cijena kako bi na računima ukupan iznos računa bio iskazan u objema valutama, a na računu će biti potrebno navesti i fiksni tečaj konverzije koji iznosi: 1 EUR= 7,53450 HRK

U praksi se nakon donošenja Zakona uvijek pojavljuju brojna pitanja kako sve propisano ispoštivati pa u nastavku dajemo najčešća pitanja i odgovore.

Prva obveza u vezi uvođenja eura za poslovne subjekte jest dvojno iskazivanje koje je počelo 5. rujna 2022. godine. U vezi s tim ali i drugim pitanjima u vezi uvođenja eura Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja na svojim je internetskim stranicama objavilo dokument pod nazivom EURO – pitanja i odgovori.

U nastavku prenosimo pitanja i odgovore koji se navode u tom dokumentu uz određenu prilagodbu:

1. Na koga se odnosi obveza dvojnog iskazivanja?

O: Obveza dvojnog iskazivanja odnosi se isključivo na izravan odnos prema potrošačima.

Dvojno iskazivanje ne obuhvaća trgovačke ugovore, odnosno ponude, predujmove, račune i slične dokumente između poslovnih subjekta (B2B), interne račune unutar istog poslovnog subjekta te razne evidencije i izvještaje koje će biti potrebno dostavljati javnim tijelima.

2. Od kada do kada vrijedi pravilo dvojnog iskazivanja cijena za sve prodajne djelatnosti u privatnom sektoru (trgovine, kafiće, uslužne djelatnosti, obrte…)?

O: Zakonska obveza dvojnog iskazivanja cijena za sve poslovne subjekte započinje 5. rujna 2022. Uz pretpostavku da su ostvareni svi tehnički preduvjeti, poslovni subjekti su mogli već u srpnju 2022. započeti dobrovoljno dvojno iskazivati cijene i novčane iskaze vrijednosti jer je tada bio poznat fiksni tečaj konverzije.

Obveza dvojnog iskazivanja za poslovne subjekte traje do 31. prosinca 2023.

3. Što se smatra neopravdanim povećanjem cijena?

O: Temeljno mjesto među načelima propisanim Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj zauzimaju načelo zaštite potrošača i načelo neopravdanog povećanja cijena. Načelo zaštite potrošača propisuje kako potrošač ne smije biti u financijski nepovoljnijem položaju nego što bi bio da euro nije uveden kao službena valuta u Republici Hrvatskoj, a načelo zabrane neopravdanog povećanja cijena da se pri uvođenju eura ne smiju povećati cijene robe ili usluge prema potrošačima bez opravdanog razloga.

Samo uvođenje eura nikako ne smije biti, niti je opravdani razlog za povećanje cijena proizvoda!

4. Na koji način će se zaštiti potrošači u procesu uvođenja eura?

O: U svim aktivnostima povezanima s uvođenjem eura ključno načelo je zaštita potrošača. Glavni mehanizmi zaštite potrošača u procesu uvođenja eura su: dvojno iskazivanje cijena, primjena fiksnog tečaja konverzije prilikom preračunavanja, nadzor nad trgovcima i pružateljima usluga te praćenje kretanja cijena najčešće korištenih proizvoda na tržištu. Nadzorna tijela propisana Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj provodit će primjenu Zakona te propisivati prekršajne odredbe za nepravilnosti i nezakonitosti koje utvrde tijekom obavljanja nadzora.

5. Što je to Etički kodeks?

O: Jedan od mehanizama koji će doprinijeti stvaranju sigurnog okruženja za potrošače je pristupanje poslovnih subjekata Etičkom kodeksu. Cilj Etičkog kodeksa je omogućiti pouzdano i transparentno uvođenje eura u Hrvatskoj. Svaki poslovni subjekt, u nefinancijskom i financijskom sektoru, koji posluje u izravnom odnosu s potrošačima bit će pozvan da se pridruži inicijativi s ciljem ispravnog preračunavanja i iskazivanja cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti, bez neopravdanog povećanja maloprodajnih cijena.

Pristupanje Etičkom kodeksu je besplatno za poslovne subjekte.

6. Smiju li poslovni subjekti mijenjati cijene tijekom razdoblja obveze dvojnog iskazivanja?

O: Poslovnim subjektima nije zabranjeno mijenjati cijene, no uvođenje eura ne smije biti razlog promjene cijene.

Ako dođe do opravdane promjene cijene u kuni u periodu od 05.09.2022. do 31.12.2022. cijena u kuni se mijenja te se nova utvrđena cijena preračunava u euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje.

Ako dođe do opravdane promjene cijene u euru nakon 01.01.2023. cijena u euru se mijenja te se nova utvrđena cijena preračunava u kune uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje.

7. Kako će se preračunavati cijene iz kune u euro?

O: Za preračunavanje cijena koristit će se fiksni tečaj konverzije koji je utvrdilo Vijeće EU i iznosi 1 EUR = 7,53450 HRK.

8. Smiju li poslovni subjekti zaokružiti cijenu na niže?

O: Prilikom formiranja cijena poslovni subjekti prije i poslije uvođenja eura uvijek mogu cijenu sniziti tj. zaokružiti cijenu na niže, ali je zabranjeno u procesu uvođenja eura zaokruživanje na više, suprotno pravilima zaokruživanja jer bi to bilo suprotno temeljnim načelima iz Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, a osobito načelu zaštite potrošača iz kojega proizlazi kako potrošač ne smije biti u nepovoljnijem financijskom položaju nego što bi bio da euro nije uveden.

Stoga, ako poslovni subjekt proizvod koji do dana uvođenja eura naplaćuje 12,00 kuna (1,59 eura) od dana uvođenja eura želi taj isti proizvod naplaćivati 1,50 eura to je ispravno i dopušteno, samo će na cjeniku, regalnoj etiketi ili na drugom načinu iskazivanja cijene tu cijenu morati ispravno preračunati i navesti je i u kunama (11,30 kuna). U opisanom slučaju takvo snižavanje cijene ide u korist potrošača i dopušteno je te je štoviše i poželjno jer će ukazati da ne samo da proces uvođenja eura nije iskorišten kako bi se potrošače dovelo u nepovoljniji položaj već je cijeli proces usmjeren na način koji dovodi do situacije koja je povoljnija za potrošača u odnosu na razdoblje prije uvođenja eura.

U razdoblju dvojnog iskazivanja novoformirana snižena cijena zaokružena na niže, mora biti ispravno preračunata, tj. informativni obračun u valuti koja je bila ili koja će biti službena mora ispravno odražavati cijenu koja se naplaćuje potrošaču i ne smije se zaokruživati ni na više, ali niti na niže. Omjer iskazanih cijena u kuni i euru mora odgovarati matematičkoj operaciji, odnosno pravilima preračunavanja i zaokruživanja koristeći fiksni tečaj konverzije u njegovom punom brojčanom iznosu.

9. Što kada dođe do tečajnih razlika prilikom preračunavanja cijena iz HRK u EUR i obrnuto?

O: Prilikom preračunavanja cijena važno je i nužno poštovati sva pravila kako bi se izbjegle potencijalne nepravilnosti te dovođenje potrošača u financijski nepovoljan položaj.

Preračunavanje cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti izvršava se primjenom punoga brojčanog iznosa fiksnog tečaja konverzije korištenjem pet decimala te zaokruživanjem dobivenog iznosa u skladu s matematičkim pravilima zaokruživanja, pri čemu se dobiveni rezultat zaokružuje na dvije decimale, a na temelju treće decimale:

• ako je treća decimala manja od pet, druga decimala ostaje nepromijenjena
• ako je treća decimala jednaka ili veća od pet, druga decimala povećava se za jedan.

Slijedom navedenog, do razlika u preračunavanju iz kune u euro i obrnuto može doći isključivo zbog primjene fiksnog tečaja konverzije u njegovom punom iznosu i matematičkih pravila za preračunavanje i zaokruživanje. Dakle, opravdana je promjena isključivo zbog provođenja matematičkih operacija.

Prilikom dvojnog iskazivanja cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti, cijene i drugi novčani iskazi vrijednosti iskazani u drugoj valuti koja nije zakonsko sredstvo plaćanja su informativnog karaktera.

10. Hoće li srednji tečaj HNB-a za EUR na 31.12.2022. biti isti kao tečaj konverzije?

O: Srednji tečaj HNB-a za kunu u odnosu na euro koji se primjenjuje na dan koji prethodi danu uvođenja eura jednak je fiksnom tečaju konverzije. Drugim riječima, srednji tečaj HNB-a na 31.12.2022. bit će jednak fiksnom tečaju konverzije.

11. Što obuhvaća obveza dvojnog iskazivanja prilikom prodaje putem internet trgovine?

O: Dvojno iskazivanje prilikom prodaje putem internet trgovine obuhvaća:

• Iskazivanje cijena na početnoj stranici, ali samo u slučaju ako je već na početnoj stranici istaknuta određena roba koja se potrošaču nudi po određenoj cijeni, a koju klikom na tu robu potrošač može naručiti (odnosno, spremiti u košaricu);
• Iskazivanje cijena na prikazu samog proizvoda, ali opet samo u slučaju da se prikazani proizvod može kupiti na određenom web-shopu (u slučaju da se radi samo o informativnom prikazu robe bez mogućnosti kupnje, nije potrebno isticati cijenu);
• Iskazivanje cijena prilikom prikaza sugeriranih proizvoda, budući da se na navedeni način potrošaču nudi i sugerira kupnja točno određene robe kao posljedica potrošačevog odabira ili pretraživanja nekih drugih artikala/robe;
• Iskazivanje ukupnog iznosa košarice;
• Iskazivanje ukupnog iznosa pri završetku kupovine, iznos koji će potrošač trebati platiti;
• Iskazivanje ukupnog iznosa na potvrdi narudžbe;
• Iskazivanje ukupnog iznosa na računu.

12. Moraju li se cijene za jedinicu mjere dvojno iskazivati?

O: Potrebno je dvojno istaknuti cijene za jedinicu mjere, posebice uzimajući u obzir da se obveza isticanja cijene za jedinicu mjere odnosi prvenstveno na onu robu koju potrošači najviše svakodnevno i kupuju (primjerice hrana, deterdženti, dječje pelene, proizvodi za njegu lica i tijela itd.), radi čega je potrošačima potrebno omogućiti što višu razinu informiranosti o odnosu cijena postojeće valute (kuna) i buduće valute (euro).

Cijenu za jedinicu mjere nije potrebno dvojno istaknuti tijekom posebnih oblika prodaje (akcije, rasprodaje, roba s greškom), kao ni u slučajevima navedenim u Pravilniku o načinu isticanja maloprodajne cijene i cijene za jedinicu mjere proizvoda i usluga (čl. 6. stavak 2.), primjerice za proizvode mase manje od 50 grama ili obujma manjeg od 50 mililitara, voće i povrće koje se prodaje komadno ili u svežnju i dr. (detaljnije provjeriti u navedenom Pravilniku).

13. Postoji li prijelazno razdoblje u kojem poslovni subjekti mogu zamijeniti etikete prije početka obveze dvojnog iskazivanja?

O: Jasna je činjenica da velike prodavaonice, primjerice supermarketi i hipermarketi raspolažu s velikim asortimanom proizvoda, što pripremu za dvojno iskazivanje čini puno kompleksnijom, stoga se predlaže da se ponuđeni asortiman podijeli u nekoliko osnovnih kategorija te se na taj način, po unaprijed definiranim kategorijama kroz nekoliko etapa, a što je prije moguće, postave dvojno iskazane cijene (etikete), kako bi se izbjeglo potencijalno zbunjivanje potrošača.

S druge strane, predlaže se za manje prodavaonice te za sve pružatelje usluga (obzirom da moraju dvojno iskazati cijene na cjenicima) da sve cijene roba i usluga iskažu/postave istovremeno.

14. Hoće li na platformi ePorezna postojati zaseban obrazac u EUR?

O: Na ePoreznoj neće postojati obrasci u EUR-ima. Sa svih obrazaca bit će maknuta naznaka valute. Na početnim ekranima za popunjavanje obrazaca bit će navedena informativna poruka da ovisno o obračunskom razdoblju za koji se isti podnose iznosi su u kuni odnosno euru.

15. Treba li dvojno iskazati iznos na putnom nalogu?

O: Putne naloge nije potrebno dvojno iskazati.

16. Na koji način će se provoditi obračun plaće za prosinac 2022.?

O: Plaća i ostale naknade za prosinac 2022. isplaćuju se od 1. siječnja 2023. u euru. Da bi se plaća za prosinac 2022. zajedno sa svim davanjima mogla isplatiti u euru potrebno je obračunati plaću u euru. Obveza za obračunatu plaću za prosinac 2022. evidentira se u poslovnim knjigama u kuni. Upravo zbog toga iznos Bruto I potrebno je preračunati u kunu i iz njega izračunati iznos svih stavki plaće u kuni. Po zaključenju poslovne godine 2022., obveza za plaću za prosinac 2022. prenosi se u početno stanje 2023. te se preračunava u euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje. Po isplati plaće u euru u siječnju 2023., zatvaraju se prenesene obveze iz 2022.

Obrazac JOPPD (Izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja) koji prema posebnim propisima kojim se uređuje oporezivanje dohotka, ima oznaku izvješća 22xxx podnosi se u kuni, a Obrazac JOPPD koji ima oznaku izvješća 23xxx podnosi se u euru. Obračun plaća i ostalih naknada za prosinac 2022. i za 2023. koje se isplaćuju u siječnju 2023. vrši se u euru. Korekcije i nadopune JOPPD Obrazaca podnose se u valuti u kojoj je dostavljen izvorni obrazac.

17. Kada započinje obveza dvojnog iskazivanja na platnim listama?

O: Kako će obveza dvojnog iskazivanja, prema planiranome, započeti 5. rujna 2022., ako se plaća za kolovoz 2022. isplaćuje nakon 5. rujna 2022. treba biti dvojno iskazana na način da se ukupan iznos isplaćen radniku na račun na ispravi o isplati plaće iskaže i u kuni i u euru, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje. Ako poslodavac plaću za kolovoz isplaćuje 4. rujna 2022. ili ranije, nije dužan dvojno iskazati.

18. Na koji način se postupa s računima koji se izdaju u 2023. za robu/uslugu isporučenu u 2022.?

O: Važne stavke su: datum poslovnog događanja (isporuke robe/usluge), datum izdavanja računa, valuta izdavanja računa i datum plaćanja.

Primjerice, ako je datum isporuke 15.12.2022., datum izdavanja računa 15.12.2022., i datum plaćanja 31.12.2022., u tom slučaju valuta izdavanja računa, valuta unosa u poslovne knjige i valuta plaćanja je kuna.

Ako je datum isporuke 15.12.2022., datum izdavanja računa 15.12.2022., a datum plaćanja 15.01.2023., u tom slučaju valuta izdavanja računa i valuta unosa u poslovne knjige je kuna, a valuta plaćanja je euro.

Ako je datum isporuke 15.12.2022., datum izdavanja računa 15.01.2023. i datum plaćanja 15.01.2023., u tom slučaju valuta izdavanja računa je euro, valuta unosa u poslovne knjige je kuna, a valuta plaćanja euro.

19. Po kojem tečaju se vrši konverzija arhivskih financijskih podataka?

O: Kada je riječ o konverziji arhivskih podataka, važno je napomenuti da je povijesne podatke potrebno čuvati i u kuni i u euru, točnije za periode kada je kuna bila službena valuta pohranjuju se u kuni, a kada euro postane službena valuta pohranjuju se u euru. U slučaju potrebe konverzije pojedinih podataka radi računovodstvenih izvještaja koristi se fiksni tečaj konverzije.

20. Hoće li se mijenjati blagajnički maksimum?

O: Intencija Ministarstva financija, Porezne uprave je izmjena Pravilnika o fiskalizaciji u prometu gotovinom na način da se usklade iznosi blagajničkog maksimuma, a sve u svrhu olakšavanja poslovanja poreznim obveznicima odnosno obveznicima fiskalizacije, uzimajući u obzir postupanja sukladno odredbama Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj vezano uz razdoblje pojednostavljene posredne predopskrbe. Važno je istaknuti da su obveznici fiskalizacije dužni gotov novac, iznad visine blagajničkog maksimuma koji je propisan odredbama Pravilnika o fiskalizaciji u prometu gotovinom, primljen tijekom dana po bilo kojoj osnovi uplatiti na svoj račun otvoren kod banke istog dana, a najkasnije idućeg radnog dana. Zakonom o fiskalizaciji u prometu gotovinom (Narodne novine, br. 133/12, 115/16, 106/18, 121/19, 138/20) propisane su kazne za porezne prekršaje i to ako obveznik fiskalizacije iznos primljene gotovine ne položi na račun prema odredbama članka 28. istoga Zakona te ako ne odredi visinu blagajničkog maksimuma u skladu s odredbama članka 29. Zakona.

21. Što podrazumijeva dvojno iskazivanje na računu?

O: Obveza dvojnog iskazivanja na računu podrazumijeva iskazivanje ukupnog iznosa na računu.

Model dvojnog iskazivanja iznosa, odnosno način na koji će dvojni iznosi biti prikazani na računu ostavlja se na izbor poslovnom subjektu.

Na računu je potrebno iskazati i fiksni tečaj konverzije.

22. Je li potrebno dvojno iskazati PDV na računu?

O: PDV na računu nije potrebno dvojno iskazati.

23. Je li potrebno mijenjati ugovore o radu, budući da su u istima navedeni iznosi plaće u HRK?

O: Sukladno načelu neprekidnosti ugovora, postojeći ugovori s iznosima u kuni i dalje su važeći. Novčani iskazi vrijednosti u spomenutim ugovorima, danom uvođenja eura kao službene valute, smatrat će se novčanim iskazima u euru uz primjenu fiksnog tečaja konverzije.

Iznosi u Pravilnicima o radu, aneksima ugovora i sl. koji će se zbog potrebe mijenjati nakon uvođenja eura, moraju biti iskazani u eurima.

24. Imaju li pravni subjekti, koji inače imaju B2B model, obvezu dvojno iskazivati cijene prilikom fakturiranja prema fizičkim osobama (B2C)?

O: Ako je riječ o potrošaču koji je prema definiciji Zakona o zaštiti potrošača (“Narodne novine” br. 19/22) svaka fizička osoba koja sklapa pravni posao ili djeluje na tržištu izvan svoje trgovačke, poslovne, obrtničke ili profesionalne djelatnosti, u tom slučaju dvojno iskazivanje je obavezno.

25. Hoće li se mijenjati XML shema?

O: XML shema neće se mijenjati te će se podaci za razdoblje zaključno s 31. prosincem 2022. dostavljati u kuni, a od 1. siječnja 2023. u euru. Tijekom razdoblja dvojnog optjecaja, odnosno od 1. siječnja do 14. siječnja 2023. izdani račun se fiskalizira u euru bez obzira na način naplate.

26. Na koji način će poslovni subjekti čija poslovna godina ne odgovara kalendarskoj godini podnositi izvješća?

O: Poslovni subjekti, obveznici predaje godišnjih financijskih izvještaja sukladno odredbama Zakona o računovodstvu („Narodne novine“ br. 78/15, 134/15, 120/16, 116/18, 42/20 i 47/20), čija je poslovna godina različita od kalendarske, a čiji posljednji dan financijske godine nastupa nakon dana uvođenja eura, navode podatke za prethodnu poslovnu godinu u financijskim izvještajima u euru.

U izvještajima za 2023. i u narednim godinama – ako ti izvještaji sadržavaju i usporedne podatke za prethodnu godinu – podaci za prethodnu godinu radi bolje usporedivosti preračunavaju se iz kune u euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima pa preračunavanje i zaokruživanje.

27. Prikazuje li se fiksni tečaj konverzije nakon 01.01.2023. obrnuto?

O: Tijekom čitavog razdoblja dvojnog iskazivanja (od prvog ponedjeljka u rujnu 2022. do 31. prosinca 2023.) fiksni tečaj konverzije prikazuje se uvijek na isti način, 1 EUR = 7,53450 HRK.

28. Hoće li se redefinirati iznos povratne naknade?

O: Iznos povratne naknade od 0,50 kuna te iznosi naknada prodavateljima za preuzimanje i predaju otpadne ambalaže od pića sakupljaču za ručno preuzimanje 0,05 kuna i preuzimanje putem aparata 0,18 kuna preračunavati će se sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

Vezano za Prijedlog pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava plastiku kojim će se između ostalog urediti i označavanje ambalaže od pića u sustavu povratne naknade, kao i zaprimanje ambalaže označene starim oznakama, Pravilnik je u izradi i uskoro se očekuje njegova objava na savjetovanju s javnošću.

29. Mogu li se zalihe s oznakom povratne naknade 0,50 HRK koristiti do isteka zaliha?

O: Ambalažu na kojoj je iskazana vrijednost povratne naknade u kuni nije potrebno mijenjati nakon dana uvođenja eura, već se ista koristi do isteka zaliha.

30. Je li dopušteno isticanje drugih valuta, osim kune i eura, tijekom razdoblja dvojnog iskazivanja cijena?

O: Dozvoljeno je isticanje više valuta (osim kuna i eura) na etiketi, uz uvjet da obveza dvojnog iskazivanja cijena (u kuni i euru) bude zadovoljena tijekom čitavog razdoblja obveze dvojnog iskazivanja, sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje propisanim Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

31. Što točno podrazumijeva iznimka od obveze dvojnog iskazivanja?

O: Za iznimke vrijedi da do 31. prosinca 2022. cijene moraju biti iskazane u kuni, a od 1. siječnja 2023. u euru.

Međutim, iznimke se ne odnose na obvezu poslovnog subjekta da dvojno iskazuje ukupan iznos na računima.

The post OBVEZA DVOJNOG ISKAZIVANJA CIJENA OD 05.09.2022. DO 31.12.2023. appeared first on Ergon.hr.

Imate li učenike na praksi ? Evo što sve trebate znati…

Krenula je nova školska godina, a s njome polako i praktično naukovanje učenika.

Za učenike na praksi se vodi evidencija dolazaka i broj ostvarenih sati temeljem kojih će se i obračunati naknada za naukovanje.

Nagrada učeniku za naukovanje propisana je u minimalnom iznosu ali možete (ukoliko želite i imate mogućnosti) isplatiti i veći iznos.

Bitno je napomenuti da se nagrada učeniku isplaćuje isključivo na žiro-račun koji glasi na ime učenika te nije dozvoljena isplata u gotovini.

UPUTA ZA ISPLATU MINIMALNIH NAGRADA UČENICIMA ZA ŠKOLSKU GODINU 2022/2023.

Sukladno članku 5. Ugovora o naukovanju iz Pravilnika o minimalnim uvjetima za ugovore o naukovanju („Narodne novine“ br. 107/20) osnovica za mjesečnu nagradu učeniku je:

u prvoj godini 10%, u drugoj godini 20% te u trećoj godini 25% prosječne neto plaće ostvarene u prethodnoj godini u gospodarstvu Republike Hrvatske.

Prosječna neto plaća u Republici Hrvatskoj u 2021.g. godini je iznosila 7.129,00 kn (946,18 EUR)*

• I. GODINA NAUKOVANJA

Prema nastavnom planu i programu učenik u prvoj godini mora realizirati najmanje 560 sati naukovanja (praktične nastave u radnom procesu).

Naknada po satu iznosi 4,11 kn (0,55 EUR)* sukladno prosječnom broju sati rada u mjesecu te propisanoj visini naknade.

Naknada učeniku za prvu godinu ukupno iznosi: 560 sati x 4,11 kn (0,55 EUR)* = 2.301,60 kuna (305,47 EUR)*

1. GODINA NAUKOVANJA

Prema nastavnom planu i programu učenik u drugoj godini mora realizirati najmanje 630 sati naukovanja (praktične nastave u radnom procesu).

Naknada po satu iznosi 8,23 kn (1,09 EUR)* sukladno prosječnom broju sati rada u jednom mjesecu te propisanoj visini naknade.

Naknada učeniku za drugu godinu ukupno iznosi: 630 sati x 8,23 kn (1,09 EUR)* = 5.184,90 kuna (688,15 EUR)*

III. GODINA NAUKOVANJA

Prema nastavnom planu i programu učenik u trećoj godini mora realizirati najmanje 640 sati naukovanja (praktične nastave u radnom procesu).

Naknada po satu iznosi 10,28 kn (1,36 EUR)* sukladno prosječnom broju sati rada u jednom mjesecu te propisanoj visini naknade.

Naknada učeniku za treću godinu ukupno iznosi: 640 sati x 10,28 kn (1,36 EUR)* = 6.579,20 kuna (873,21 EUR)*

Napomena u vezi nagrade: Nagrada učeniku može iznositi i više od propisane minimalne nagrade učenicima za školsku godinu 2022/2023.

Napomena u vezi minimalnog broja sati prakse u radnom procesu: Minimalni broj sati prakse u radnom procesu može se razlikovati za pojedina zanimanja, a objavljen je u nastavnom planu i okvirnom obrazovnom programu za svako pojedino zanimanje u Narodnim novinama. Brojeve Narodnih novina za svako zanimanje možete pronaći na: https://www.hok.hr/obrazovanje/strukovno-obrazovanje-za-programe-vezanihobrta/popis-zanimanja

*Prema službenom tečaju konverzije kune u euro: 1 euro = 7,53450 kn

Izvor: HOK

The post PRAKTIČNO NAUKOVANJE UČENIKA appeared first on Ergon.hr.

The post UVOĐENJE EURA appeared first on Ergon.hr.

The post SMIJE LI SE PLAĆA ISPLATITI NA REVOLUT RAČUN? appeared first on Ergon.hr.

The post NAJNIŽA MJESEČNA OSNOVICA ZA PLAĆANJE DOPRINOSA VS MINIMALNA PLAĆA appeared first on Ergon.hr.

The post POREZNE NOVOSTI U 2022. GODINI appeared first on Ergon.hr.

U NN br.103/20 objavljen je Pravilnik o izmjeni i dopunama Pravilnika o provedi Općeg poreznog zakona.

Propisano je da se u uvjetima posebnih okolnosti trošak laboratorijskog ispitivanja uzročnika zarazne bolesti koji poslodavac omogućuje svojim radnicima a u interesu obavljanja djelatnosti poslodavca ne smatra primitkom po osnovi nesamostalnog rada ( plaćom).

Poslodavac radniku može neoporezivo platiti trošak testiranja na COVID-19 ali ne i trošak cijepljenja protiv virusa COVID-19, gripe i sl.

Ova odredba se primjenjuje od 19.09.2020. godine. i ne može se primjenjivati retroaktivno.

Za plaćeni trošak testiranja poslodavac ne podnosi JOPPD obrazac Poreznoj upravi.

U slučaju da su poslodavci prije 19.09.2020. snosili trošak testiranja svojih djelatnika potrebno je to oporezivati kao plaću u naravi radnika.

The post Može li poslodavac platiti radniku test na COVID -19 i smatra li se to neoporezivim troškom? appeared first on Ergon.hr.

Ministarstvo financija objavilo je  u Narodnim novinama od 28. kolovoza 2019. ( u primjeni od 01.09.2019. godine) i 3. siječnja 2020. godine izmjene u Pravilniku o porezu na dohodak kojima povećava neoporezive primitke koje poslodavac može isplatiti svojim radnicima.

Promjene su:

• Neoporezivi iznos dnevnice za službeno putovanje u zemlji koje traje više od 12 sati povećan je sa 170 na 200 kuna, a za putovanje koje traje od 8 do 12 sati sada iznosi 100 umjesto 85 kuna. Podsjećamo da propisi ne definiraju obvezu isplate dnevnice nego njen najviši neoporezivi iznos tako da poslodavci mogu i dalje isplaćivati manje iznose dnevnica od najviše porezno priznatih ili ih uopće ne isplaćivati ako tako odluče i na to nisu obavezani zasebnim ugovorom.
• Od 3. siječnja 2020. godine moguće je jednom zaposleniku godišnje isplatiti za prigodne nagrade (regres, božićnice) najviše 3.000 kuna umjesto dotadašnjih 2.500 kuna.
• Poslodavac može radniku isplatiti paušalnu naknadu za troškove prehrane u iznosu do 5.000 kuna godišnje. Ovime su se ukupne godišnje neoporezive paušalne naknade po jednom radniku, a koje nisu povezane s navršenim godinama rada ili potporama za posebne slučajeve, popele na 13.000 kuna:  3.000 kuna prigodnih nagrada (božićnica, regres), 5.000 kuna nagrada za radne rezultate i 5.000 kuna za troškove prehrane.
• Poslodavac može za radnika platiti troškove prehrane za vrijeme radnog odnosa do najviše 12.000 kuna godišnje.  Ukoliko se poslodavac odluči na ovu opciju, ne može radniku isplatiti gore opisanu paušalnu naknadu do 5.000 kuna godišnje.  Uvjet je da računi o obavljenim uslugama prehrane glase na poslodavca i da su podmireni bezgotovinskim putem. Neoporezivi primitak priznaje se za mjesec u kojem je usluga prehrane obavljena.  Iz troškova treba biti vidljivo da se radi o kontinuiranoj usluzi za radnike tijekom radnih dana. Troškovi prehrane mogu se na temelju vjerodostojne dokumentacije ostvarivati ili kroz uslugu u ugostiteljskim objektima ili kupnjom u trgovinama.
• Poslodavac može radniku godišnje isplatiti do 2.500 kuna za podmirivanje troškova ugostiteljskih, turističkih i drugih usluga namijenjenih odmoru radnika prema propisima ministarstva nadležnog za turizam.
• Neoporezivi primitak zaposlenika su i naknade za troškove redovne skrbi djece radnika isplaćene na račun radnika temeljem vjerodostojne dokumentacije ustanova predškolskog odgoja te drugih pravnih ili fizičkih osoba koje temeljem posebnih propisa i odluka nadležnog tijela skrbe o djetetu predškolske dobi. Radnik mora poslodavcu dostaviti izjavu da nitko drugi ne koristi pravo na isti oporezivi primitak ili na koji način ga koriste oba roditelja.
  Primitak se odnosi samo na djecu predškolske dobi i samo na osnovnu skrb, isključeni su troškovi dodatnih programa.
• Troškovi smještaja radnika nastali za vrijeme radnog odnosa kod poslodavaca na temelju vjerodostojne dokumentacije smatraju se neoporezivim primicima do visine stvarnih izdataka podmirenih bezgotovinskim putem. Neoporezivi primitak priznaje se za mjesec u kojem je usluga smještaja obavljena.  Poslodavac troškove doznačuje na račun radnika uz zadržavanje kopije ugovora o najmu ili računa za smještaj temeljem kojih je radnik iste troškove platio.

Pravilnikom je sada također definirano da radnik koji radi kod više poslodavaca u jednom poreznom razdoblju daje izjavu novom poslodavcu temeljem koje novi poslodavac odlučuje koliko mu još pojedinih neoporezivih primitaka može isplatiti u jednoj godini.  Ovo se odnosi na neoporezive primitke za radne rezultate, odmor radnika i prehranu, ne odnosi se na prigodne nagrade poput božićnice.

The post Povećani iznosi neoporezivih primitaka radnika – dnevnice, prehrana, naknada za odmor, vrtić i smještaj appeared first on Ergon.hr.